Slučaj za univerzalni osnovni dohodak – i njegova viša svrha – pojačan prosvjedima pravde

Koja je vrijednost ljudskog života? Koju bi razinu zaštite osoba – bilo koja osoba – trebala razumno očekivati? U ovom epohalnom razdoblju o ovim se kritičnim pitanjima žestoko raspravlja širom svijeta. Je li vrijeme za ponovne pregovore o društvenom ugovoru?

Misija GoodDollar-a je postići veću jednakost, oblikujući svijet u kojem se svakoj osobi daje prilika da slijedi svoju životnu svrhu, bez obzira na okolnosti pri rođenju. Naš se prijedlog temelji na središnjem načelu univerzalnog osnovnog dohotka (UBI): naime da svi – bez obzira na vjeru, boju kože ili radni status – zaslužuju bolju razinu zaštite. Ovu potporu omogućuje redovita financijska pomoć bez veza.

25. svibnja posljednje riječi Georgea Floyda, “Ne mogu disati”, zabilježene su kamerom pametnog telefona i prebačene širom svijeta dok je 46-godišnjaka ubio policajac iz Minneapolisa. Molba “Ne mogu disati”, koju su usvojili prosvjednici i aktivisti, postala je prispodoba za nešto veće: nesposobnost da se živi sa sigurnošću i sigurnosti, sprečavanje ostvarivanja vlastite životne svrhe.

U najnovijem sjećanju podsjeća na stravičan osjećaj pada koji su iskusile žrtve koronavirusa – od kojih je neproporcionalan broj crnaca ili pripadnika etničkih manjina.

Taj se osjećaj nemira proširio liberalnim demokracijama, ali ovaj je trenutak stvorio trenutak tame, s razotkrivanjem temeljnih i dubokih rasnih i ekonomskih nejednakosti. Trostruki udar – dugotrajnog, sustavnog rasizma, neuravnoteženog utjecaja COVID-19 i duboke nezaposlenosti koju je izazvao virus – koji trenutno osjećaju BAME ljudi (oni iz crnaca, azijata ili manjinskih etničkih skupina) mnogima je dao prekretnicu.

Ljudi su izašli na ulice, u SAD-u i drugdje diljem svijeta, u znak protesta protiv Floydovog ubojstva u potrazi za pravdom, pa čak i pljačke kad smatraju da nemaju što izgubiti. Na praktičnoj razini, američka razina nezaposlenosti od 13,3% omogućila je više ljudi nego što je normalno da prosvjeduju i vode kampanje.

Nedostatak zaštite

Pandemija COVID-19 i rezultirajuća ekonomska kriza stvorila je atmosferu prašine, a Floydova smrt izazvala je plamen nemira koji je zahvatio Ameriku i šire. Uzmite u obzir da je virus ubio crne Amerikance gotovo tri puta više od bijelih Amerikanaca. Nadalje, najgora ekonomska kriza od Velike depresije povećala je afroameričku nezaposlenost na 16,7% (u usporedbi s 14,2% za bijelce).

U Americi, takozvanoj “zemlji slobodnih”, bogatstvo bez premca koegzistira sa socijalnom i ekonomskom nejednakošću i masovnim zatvaranjem, što neproporcionalno pada na crne Amerikance. Ovo je sistemski rasizam koji su istaknuli nedavni prosvjedi.

“Prema Popisnom uredu, Afroamerikanci zarađuju jedva tri petine koliko i nešpanjolski bijelci”, izvještava Ekonomist. “U 2018. prosječni prihod crnog kućanstva bio je 41.400 USD, u usporedbi sa 70.600 USD za bijelce. Taj je jaz velik. “

Članak se nastavlja,

“Američki jaz je uži nego što je bio 1970. godine, kada su Afroamerikanci zaradili samo upola manje od bijelaca. Ali sva poboljšanja dogodila su se između 1970. i 2000. godine i od tada su se stvari opet pogoršale. Crni jaz u dohotku donekle je ublažen porastom savezne potrošnje nakon COVID-a. Ali uskoro može zijevati šire jer Afroamerikanci imaju mnoštvo niskokvalificiranih ili nekvalificiranih poslova koji bi mogli biti najosjetljiviji na recesiju koronavirusa. “

U Americi je sjena pandemije koronavirusa nesrazmjerno pala na crno i manjinsko stanovništvo: crnci su najvjerojatnije na “ključnim poslovima”, zadržavajući ih u radnoj snazi ​​i izloženi virusu.

Uz to, ti isti ljudi nesrazmjerno su pogođeni gubitkom posla. Doista, svibanjska brojka od 16,7% crne nezaposlenosti ostala je gotovo ista u odnosu na travanj (16,8%), unatoč ukupnom padu sa 14,7% na 13,3%, kako je istaknuo Čuvar. Od pandemije – i nepravedne Floydove smrti – nije trebalo tražiti da se ovo pitanje privuče globalnoj političkoj pozornosti. Oni koji marširaju za pravdom i značajnim promjenama su očajni.

Samo u Americi?

Jednako tako, u Ujedinjenom Kraljevstvu pandemija Covid-19 razotkrila je sustavnu diskriminaciju. Crni Britanci imaju više od četiri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od virusa nego bijelci, dok su Britanci pakistanskog i bangladeškog naslijeđa više nego tri puta vjerojatniji, a Indijanci više nego dvostruko vjerojatnije da će umrijeti od virusa, prema Uredu za nacionalnu Statistika (ONS).

Zabrinjavajuće je da je 72% zdravstvenog i socijalnog osoblja koje je umrlo sa ili od COVID-19 u Velikoj Britaniji BAME, što predstavlja drugu verziju institucionaliziranog rasizma.

“Te su smrti kolateralna šteta britanskog rasizma – neizravna posljedica desetljeća isključenja koja su crnce i Azijce dovela u vrstu posla, stanovanja i zdravstvenih situacija zbog kojih bismo bili posebno osjetljivi”, piše Gary Younge, profesor sociologije na Sveučilištu u Manchesteru, u Novi državnik.

„COVID-19 pokazao je kako rasizam može ubiti na daleko manje dramatične načine i u mnogo većem broju, ne nudeći moralnu igru ​​koja bi se mogla dijeliti na društvenim mrežama. Kad policija i političari nalože prosvjednicima da se vrate u svoje zajednice, čini se malo prepoznatljivim da su upravo tamo umirali u tako neproporcionalnom broju. “

Uzmimo u obzir da je 2016. stopa nezaposlenosti diplomiranih muškaraca crnaca u dobi od 16 do 24 godine u Londonu iznosila 18%, u usporedbi s 10% njihovih bijelih kolega, pokazuju podaci ONS-a. Nadalje, crni muškarci koji završe diplomu zarađuju 7.000 funti manje godišnje od svojih bijelih kolega u Velikoj Britaniji, izračunao je Guardian 2018. Štoviše, samo 11% od FTSE 100 direktora BAME, pokazuju nova istraživanja.

Prepisivanje društvenog ugovora

Ova situacija nije prouzročena samo zbog policijske brutalnosti, koja je mučna. U gradovima Amerike i širom svijeta vlada previranje jer su nagrižena osnovna načela oko sigurnosti i vrijednosti ljudskog života. Potpisali smo društveni ugovor koji više ne štiti sve nas. To su veći, učvršćeniji izazovi s kojima se suočava naš sustav.

Ljudi su jadni, mentalno zdravlje pogoršano, a emocionalni stres pojačan nedostatkom financijske potpore, u konačnici. Usvajanje UTD-a bit će korak u dobrom smjeru za ublažavanje ovih temeljnih problema. Sada je vrijeme za promjene.

“Moramo iznova zamisliti javnu sigurnost na načine koji smanjuju i na kraju ukidaju policiju i zatvore, a dajući prioritet obrazovanju, stanovanju, ekonomskoj sigurnosti, mentalnom zdravlju i alternativama sukobu i nasilju,” New York Times mišljenje objavljeno 30. svibnja.

Sugerira se preraspodjela nekih od 100 milijardi dolara potrošenih na policiju u Americi, zaključuje se u članku,

“Ljudi često preispituju praktičnost bilo kakvog hitnog odgovora koji isključuje policiju. Živimo u nasilnom društvu, ali policija rijetko jamči sigurnost. Sada je više nego ikad vrijeme za oduzimanje ne samo policijskih resursa, već i ideje da nas policija štiti. “

Središnji cilj UBI-a je ponuditi predvidljivost i sigurnost koja nedostaje društvenom ugovoru za toliko ljudi u 2020. godini. U GoodDollaru vjerujemo da svaki život ima vrijednost bez obzira na to što radite i da osnovni dohodak pruža osjećaj svrhe. S osnovnom razinom dohotka, koja se isporučuje redovito i pouzdano, ljudi se neće osjećati potpuno očajno i osiromašeno ako izgube posao ili moraju ostati kod kuće.

Naš projekt dolazi iz pozicije da jedni drugima dugujemo razinu sigurnosti i dostojanstva – a u središtu su novac i financijska sigurnost. Dok se prosvjedi nastavljaju, ostaje dublje pitanje: u ovom društvu, što smo dužni jedni drugima?

GoodDollar: Promjena ravnoteže – zauvijek

Imate li vještine za pomoć projektu GoodDollar? Potrebni su nam graditelji, znanstvenici i stručnjaci za identitet, privatnost i financijsko upravljanje, kao i filantropi i veleposlanici. Obratite nam se na [email protected] ili putem naših kanala na društvenim mrežama (Cvrkut, Telegram, ili Facebook). Pogledajte naš web stranica zajednice, Pridruži se OpenUBI pokret, posjetite naš GitHub stranicu i istražite našu Srednja stranica i YouTube kanal.

Istaknuta slika: Potreba za većom podrškom u 2020 /Kelly Lacy iz Pekseli